Ove sjemenke su neizostavna grickalica u prehrani širom svijeta. Bilo da je dio prehrane u obliku sjemenke, maslaca ili namaza, nevjerojatno je ugodnog okusa i mnogi ljudi ju vole jesti. Koristi se u mnogim jelima i na mnogo načina, ali nekako je najraširenija poslastica maslac od kikirikija.
Kikiriki potječe iz Južne Amerike od kuda su ga Španjolci donijeli u Europu. Ova namirnica je jedna od mnogih koje su iz tog dijela svijeta, a koja se koristi u redovnoj prehrani Europljana i koja je izuzetno ukusna te hranjiva.
Rast kikirikija
Ono što je zanimljivo za kikiriki je način kako ta biljka raste, razvija se i donosi plod, odnosno u ovom slučaju sjemenke. Ova jednogodišnja biljka ne raste jako u visinu te se početkom ljeta stabljike spuštaju prema tlu. Žuti cvjetovi ulaze u zemlju te se iz njih dalje razvija plod u zemlji. Plodovi su zapravo mahune duge tek nekoliko centimetara u kojima bude i do 4 sjemenki. Izvana se razvija hrapava ljuska, a iznutra kremasto bijelo ili žuta sjemenka pokrivena jestivom, tankom kožicom. Kikiriki se poput krumpira vadi iz zemlje te odvaja od biljke u ljuskastim mahunama.
Mnoga istraživanja kojima se proučavala dobrobit kikirikija dovela su do istih ili sličnih zaključaka. Ova namirnica, ili sjemenka može uvelike doprinijeti boljem zdravlju pa čak i pomoći u smanjenju rizika od obolijevanja od nekih bolesti.
Kikiriki, masti i minerali
Poznato je kako je kikiriki namirnica bogata mastima. Glavne masne kiseline sjemenki kikirikija i maslaca su oleinska, linolna i palmitinska kiselina od kojih je u najvećem omjeru oleinska.
Oleinska masna kiselina je izuzetno korisna i važna za pravilan rad srca i obnavljanje stanica uslijed njegovog zatajenja. Kronični poremećaj rada srca utječe na stanice srca koje gube sposobnost učinkovite razgradnje masti, zbog čega srce ne može osigurati dovoljno energije za rad. U tome pomaže oleinska masna kiselina koja štiti i pomaže u obnavljanju stanica.
Dodatno, sjemenke kikirikija i maslac od kikirikija bogati su uljem, proteinima i mineralima poput kalija, magnezija, fosfora, kalcija i bakra.
Navedeni minerali pomažu pravilnom radu cijelog organizma. Kalij je važan za održavanje normalnog krvnog tlaka, prijenos hranjivih tvari u stanice te doprinosi zdravoj funkciji živaca i mišića. Magnezij ima blagotvoran utjecaj na živčani sustav i psihološku funkciju, a dodatni učinci ovog minerala su i ublažavanje grčeva, blagi laksativni učinak, te blago snižavanje krvnog tlaka. Fosfor održava čvrstoću i čuva zdravlje kostiju te pomaže u oporavku oštećenih tkiva. Kalcij je mineral koji je izuzetno važan za zdravlje zubi i kosti te pomaže u očuvanju zdravlja srca, živaca i mišića. Bakar sudjeluje u održavanju zdravlja živčanog i imunološkog sustava, podržava razvoj mozga i pomaže u stvaranju crvenih krvnih stanica te kolagena.
Visok udio nezasićenih (polinezasićenih i mononezasićenih) masti i drugih hranjivih tvari u kikirikiju, i orašastim plodovima općenito mogu poboljšati homeostazu glukoze i inzulina.
Kikiriki i dijabetes
Konzumacija 30 g orašastih plodova i maslaca od kikirikija dnevno dovodi do smanjenja rizika od dijabetesa tipa 2. Tijekom jednog istraživanja pokazalo se da je kod žena koje su konzumirale maslac od kikirikija 5 puta ili više tjedno u udjelima većim od 140 g znatno smanjen rizik od oboljenja od dijabetesa tipa 2.
Sve to ukazuje na potencijalne prednosti veće konzumacije orašastih plodova i maslaca od kikirikija u smanjenju rizika od dijabetesa tipa 2 kod žena. Kako bi se izbjeglo povećanje unosa kalorija, može se preporučiti redovita konzumacija orašastih plodova kao zamjena za konzumaciju proizvoda od rafiniranih žitarica ili crvenog ili prerađenog mesa.
Nedavne studije pokazale su da su promjene u prehrani i načinu života važni načini prevencije dijabetesa tipa 2. Dokazi pokazuju da određene vrste masti u prehrani, a ne ukupni unos masti (kao postotak energije) predviđaju rizik od dijabetesa tipa 2. Orašasti plodovi sadrže 70% do 80% masti, a većina masnih kiselina u orašastim plodovima su nezasićene (polinezasićene i mononezasićene), što može biti korisno za homeostazu glukoze i inzulina.
Maslac od kikirikija također je i nutritivno ekvivalentan jezgri kikirikija, a možda najvažnije svojstvo kikirikija je da ne sadrži kolesterol.
Nekoliko je studija pokazalo da veći unos mononezasićenih i polinezasićenih masti poboljšava osjetljivost na inzulin. Veći unos polinezasićenih masti povezan je s nižim rizikom od dijabetesa tipa 2, dok veći unos zasićenih masti i trans-masti negativno utječe na metabolizam glukoze i inzulinsku rezistenciju i time može povećati rizik od dijabetesa tipa 2. Ostale komponente orašastih plodova poput vlakana i magnezija smanjuju potražnju za inzulinom i otpornost na inzulin te su obrnuto povezane s rizikom od dijabetesa tipa 2. Orašasti plodovi također su bogat izvor mnogih vitamina, minerala i antioksidansa te biljnih proteina, što bi također moglo biti korisno.
Kikiriki i rak
Povezanost kikirikija i maslaca od kikirikija s učestalošću i smrtnošću od raka sastoji se u mogućnosti smanjenja rizika od pojave oboljenja od raka. Povećanje od 5 g na dan u ukupnom unosu orašastih plodova povezano je s 3%, 6%, odnosno 25% nižim rizikom od ukupnog rizika od pojave oboljenja od raka gušterače i debelog crijeva. Što se tiče smrtnosti od raka, otkriveno je smanjenje rizika od 13% do 8% ovisno količini unosa kikirikija i maslaca. Osim toga, povećanje ukupnog unosa orašastih plodova od 5 g na dan povezano je s 4% manjim rizikom od smrti od raka.
Crvenkasto smeđa ljuska kikirikija dobar je izvor fenolnih spojeva. Ovi spojevi imaju antioksidativna svojstva te je okus paste od kikirikija i maslaca od kikirikija pojačan upravo zbog ljuske kikirikija. Ona također može produljiti trajnost kikirikija i u određenoj mjeri i maslaca.
Svakako maslac od kikirikija u mjeri od jedne jušne žlice dnevno može doprinijeti zdravlju organizma.
Naravno, treba naglasiti kako osobe koje pate od alergija na ovu namirnicu mogu posegnuti za nekom drugom vrstom orašastih proizvoda ili potpuno drugom skupinom namirnica. Kikiriki nije obavezna namirnica koju je potrebno konzumirati u svakoj prehrani i svakoj dobi, međutim dobrobiti koje se nalaze u ovim sjemenkama mogu uvelike doprinijeti zdravlju i otpornosti organizma.
Özcan, M. and Seven, S. (2003) “Physıcal and chemıcal analysıs and fatty acıd composıtıon of peanut, peanut oıl and peanut butter from ÇOM and NC-7 cultıvars”, Grasas y Aceites, 54(1), pp. 12–18
Citerne, G., Carreau, P. & Moan, M. Rheological properties of peanut butter. Rheol. Acta 40, 86–96 (2001).
Jiang R, Manson JE, Stampfer MJ, Liu S, Willett WC, Hu FB. Nut and Peanut Butter Consumption and Risk of Type 2 Diabetes in Women. JAMA. 2002;288(20):2554–2560.
Steven J. Simonte, Songhui Ma, Shideh Mofidi, Scott H. Sicherer, Relevance of casual contact with peanut butter in children with peanut allergy, Journal of Allergy and Clinical Immunology, Volume 112, Issue 1, 2003, Pages 180-182.
Levine, Allen S. and Silvis, Stephen E.; Absorption of Whole Peanuts, Peanut Oil, and Peanut Butter; New England Journal of Medicine; Vol. 303, No. 16; str. 917-918.
Sina Naghshi, Mehdi Sadeghian, Morteza Nasiri, Sara Mobarak, Masoomeh Asadi, Omid Sadeghi, Association of Total Nut, Tree Nut, Peanut, and Peanut Butter Consumption with Cancer Incidence and Mortality: A Comprehensive Systematic Review and Dose-Response Meta-Analysis of Observational Studies, Advances in Nutrition, Volume 12, Issue 3, 2021, Pages 793-808.
Sithole, T. R. Ma, Y-X Qin, Z. Liu, H-M & Wang, X-D (2022). Technical aspects of peanut butter production processes: Roasting and grinding processes review. Journal of Food Processing and Preservation, 46, e16430. https://doi.org/10.1111/jfpp.16430
Hathorn, C.S. and Sanders, T.H. (2012), Flavor and Antioxidant Capacity of Peanut Paste and Peanut Butter Supplemented with Peanut Skins. Journal of Food Science, 77: S407-S411. https://doi.org/10.1111/j.1750-3841.2012.02953.x
NutriVik 