Glutamat je molekula o kojoj se mnogo govori, ali se rijetko objašnjava kako treba. Često ga se spominje samo u kontekstu pojačivača okusa, i to najčešće kao nešto “štetno”, što je pojednostavljen i pogrešno generaliziran pogled. U stvarnosti, glutamat je istodobno temeljni neurotransmiter u ljudskom mozgu, prirodni sastojak hrane i povremeni prehrambeni aditiv. Razumijevanje njegove uloge i njegovog utjecaja na zdravlje ključno je za donošenje informiranih odluka o prehrani.
Zašto je glutamat važan za ljudski organizam
Glutamat je jedan od najvažnijih neurotransmitera u središnjem živčanom sustavu. Sudjeluje u prijenosu signala između neurona, a ključan je za procese učenja, pamćenja, kognitivne fleksibilnosti i normalnu neurološku funkciju. Bez glutamata, živčani sustav naprosto ne bi mogao funkcionirati.
Iako ima učinak buđenja organizma, to ne znači da je štetan. Potreban je za regulaciju budnosti, koncentracije i sinkronizaciju neuronskih mreža. Organizam ga sam proizvodi iz drugih aminokiselina, a neophodan je i u metabolizmu energije te sintezi drugih neurotransmitera, poput GABA-e.

Kada glutamat postaje problem
Problem ne nastaje zbog samog glutamata, nego zbog narušene ravnoteže u živčanom sustavu. Prekomjerna glutamatna aktivnost povezuje se s pojavama kao što su:
• povećana nervoza i tjeskoba
• osjetljivost na stres
• nesanica i nemiran san
• mentalna prenapregnutost
• povećana impulzivnost
• kronični umor mozga
Ovo se događa najčešće zbog disregulacije receptora u mozgu, nedostatka mikronutrijenata koji su potrebni za preradu glutamata u GABA-u, oksidativnog stresa ili kronične upale. Dakle, previše glutamata u živčanom sustavu ne znači da ga previše unosimo hranom, nego da ga mozak ne regulira kako treba.
Glutamat nije štetan; problem je u ravnoteži našeg živčanog sustava. Kada uspostavimo taj balans, mozak može optimalno funkcionirati, a tijelo se osjeća energično i opušteno.
Glutamat u prehrani: prirodni sastojak ili prijetnja?
Prirodni glutamat nalazi se u brojnim nutritivno vrijednim namirnicama, i to u oblicima koje tijelo lako koristi. Najbogatiji prirodni izvori su:
• rajčica i proizvodi od rajčice
• gljive
• zreli sirevi
• soja
• meso i riba
• alge
• orašasti plodovi i sjemenke
Ovaj glutamat je sastavni dio proteina i ne predstavlja zdravstveni rizik. Štoviše, doprinosi umami okusu i poboljšanom zadovoljstvu obrokom.

A što je s MSG-om?
Mononatrijev glutamat (MSG) je sol glutaminske kiseline, koriste se kao pojačivač okusa. Znanstveni konsenzus je jasan: MSG je za većinu ljudi siguran u uobičajenim količinama. Organizmu je svejedno dolazi li glutamat iz rajčice ili iz MSG-a; molekula je identična. Ne ulazi izravno u mozak jer ga krvno-moždana barijera učinkovito filtrira.
Problem može nastati u:
• osoba s osjetljivošću na velike količine MSG-a (vrlo rijetko)
• izrazito visokim koncentracijama u prerađenoj hrani
• uzorcima prehrane s visokim udjelom aditiva i niskom nutritivnom kvalitetom
Dakle, MSG sam po sebi ne uzrokuje neurološku prekomjernu stimulaciju. Mnogo je važniji ukupni stil prehrane i mikronutrijenti koji reguliraju neurotransmitere.
Strah od MSG-a dolazi iz pogrešnih percepcija, jer je molekula identična prirodnom glutamatu. Potrebno je bolje razumjeti ono što jedemo i uživati u ukusima.
Nutrijenti koji reguliraju glutamat u živčanom sustavu
Da bi mozak pravilno upravljao glutamatom, potrebni su određeni vitamini i minerali. Ključni su:
Magnezij
Djeluje kao prirodni regulirajući mehanizam na receptore koji su vrsta glutamatnog receptora i ionskog kanala u živčanom sustavu. Aktivira se tek kada se istovremeno dogode dvije stvari: glutamat se veže na receptor te je time neuron dovoljno električki pobuđen da ukloni magnezijevu molekulu koja fizički blokira kanal kako nebi došlo do pretjerane aktivacije neurona. Tek tada se kanal otvara i kroz njega ulaze ioni kalcija, što pokreće procese učenja, pamćenja i sinaptičke plastičnosti. Nedostatak magnezija može dovesti do povećane pobuđenosti živčanog sustava.

Vitamin B6
Sudjeluje u pretvorbi glutamata u GABA-u koja djeluje kao inhibitor živčanog sustava, usporavajući prijenos signala koji uzrokuju stres i tjeskobu. Kad B6 nedostaje, razina umirujuće GABA-e pada, a glutamat ostaje previsok.
Omega 3 masne kiseline
(posebno DHA) poboljšavaju protočnost staničnih membrana i osjetljivost receptora na neurotransmitere. ugrađuju se u sloj staničnih membrana neurona. Što ih više ima, membrana je fleksibilnija, stabilnija i bolje provodi električne signale. Ta povećana protočnost znači da se receptori, transporteri i ionski kanali u membrani mogu brže otvarati, zatvarati i reagirati na neurotransmitere. Time posredno stabiliziraju glutamatnu signalizaciju.
Cink
Regulira receptorsku aktivnost i važan je za sposobnost mozga da se mijenja, prilagođava i jača veze između neurona ovisno o tome što učiš, doživljavaš ili ponavljaš.

Koju hranu jesti za zdravu regulaciju glutamata
Hrana koja podržava zdravi glutamatno-GABA balans:
• tamno lisnato povrće (magnezij)
• bučine sjemenke, sezam, bademi (magnezij, cink)
• masna riba poput lososa i skuše (omega 3)
• grahorice i slanutak (B6, proteini)
• jaja (B6)
• integralne žitarice poput zobi
• umjereno fermentirani proizvodi (sok miso juhe, tempeh, kefir)
Posebno je važan kontinuitet. Mozak voli stabilne zalihe mikronutrijenata, ne povremene nadomjesne i iznenadne količine dodataka.
Može li glutamat imati pozitivne učinke?
Glutamat je ključan za:
• učenje i memoriju
• motivaciju
• mentalnu budnost
• normalan metabolizam energije u mozgu
• izgradnju proteina i oporavak tkiva
Nema zdravog živčanog sustava bez glutamata.

Zaključak
Glutamat nije neprijatelj. On je osnovni dio neurofiziologije, prirodni sastojak brojnih kvalitetnih namirnica i uobičajeni aditiv koji je u normalnim količinama siguran. Problem nastaje tek u kontekstu neuravnotežene prehrane, kroničnog stresa i nedostatka mikronutrijenata koji sudjeluju u njegovoj regulaciji.
Pravilno strukturirana prehrana – bogata magnezijem, B6, omega 3, cinkom i cjelovitom hranom – pomaže mozgu da glutamat koristi kao alat za učenje, fokus i otpornost, a ne kao okidač stresa i prekomjerne pobuđenosti.