Jesmo li uopće svjesni koliko stresa svakodnevno proživljavamo? Postoji li neko pravilo kako bismo ga mogli unaprijed prepoznati i spriječiti? Možemo li živjeti bez stresa?
Način života u današnjem društvu redovito dolazi u paketu sa svakodnevnim stresom od kojeg nitko ne može pobjeći. U situacijama koje naše tijelo prepoznaje kao stres dolazi do lučenja hormona stresa. Kora nadbubrežne žlijezde luči hormon kortizol, hormon stresa, koji sudjeluje u regulaciji metabolizma ugljikohidrata, masti i proteina. On se luči prilikom pojave stresa i upale, te u različitoj mjeri djeluje na brojne sustave u tijelu čovjeka. Općenito, kortizol ili noradrenalin potiskuje imunološki odgovor, čineći tijelo ranjivim na zarazne bolesti i rak. Stoga pronalaženje komponenti hrane protiv stresa, koje smanjuju i/ili inhibiraju supresiju imunološkog odgovora uzrokovanu stresom, može pomoći u održavanju i promicanju zdravlja ljudske populacije.
Stres je povratna reakcija preživljavanja koja jača fizički i psihički status pojedinca. Međutim, ekstremni stres može ugroziti mentalno i somatsko zdravlje te dovesti do depresije, imunosupresije, hipertenzije i endokrinih poremećaja. Ovo stanje povećalo je broj pacijenata koji boluju od depresije, što utječe na kvalitetu njihovog života, a posljedično i na socioekonomsku ravnotežu. Trenutno se koriste različiti lijekovi za upravljanje stresom i depresijom, uključujući diazepam, kofein i određene anabolički steroidi. Međutim, ovi lijekovi mogu biti povezani s ozbiljnom toksičnošću i nuspojavama. Stoga upravljanje stresom modifikacijama prehrane i prirodnim biljem može biti vrijedna alternativa antidepresivima.
MATIČNJAK
Melisa eliksir života
Matičnjak (Melissa officinalis) je višegodišnja ljekovita biljka s mirisom limuna koji se kroz povijest sve do danas koristio kao modulator raspoloženja i kognitivnih funkcija. Primjenjuje se kao piće na bazi vode koje poboljšava apsorpciju učinaka ružmarinske kiseline na bolje raspoloženje i kognitivne funkcije.
Neki stručnjaci smatraju da matičnjak ima opće blagotvorne učinke na mozak, uključujući određena poboljšanja pamćenja. Također hrana s niskim glikemijskim indeksom može omogućiti daljnje dobrobiti u postizanju boljih kognitivnih funkcija.
BOBIČASTO VOĆE, KAKAO, MASLINOVO ULJE, CRNO VINO, CHIA SJEMENKE, ORASI
Hrana bogata polifenolima
Polifenoli su vrsta biljnih spojeva koji su široko rasprostranjeni u biljnim izvorima hrane i imaju višestruke dobrobiti za ljudsko zdravlje, uključujući učinke protiv pretilosti, hiperglikemije i hiperlipidemije. Također, polifenoli imaju zavidan učinak u borbi protiv stresa.
Polifenoli su odlični antioksidansi zbog svoje strukture i sposobnosti vezanja na slobodne radikale koji uzrokuju stresne reakcije pri čemu se prekida lančana reakcija stvaranja tog slobodnog radikala, a time i širenja stresa. Također imaju sposobnost poticanja endogenog obrambenog sustava aktiviranjem antioksidacijskih enzima.
KEFIR
Blagotvoran fermentirani napitak
Ovaj ukusan mliječni napitak dobiva se fermentacijom iz mlijeka uz pomoć kefirnih gljiva koje su zapravo kombinacija korisnih bakterija i gljivica. Kefir povoljno utječe na zdravlje, a samo neke od dobrobiti kefira za zdravlje čovjeka su jačanje imuniteta, smanjenje razine kolesterola te regulacija krvnog tlaka. Kefir ima protuupalno djelovanje te konačno pomaže kod stresa, nesanice i bolesti živčanog sustava.
Način na koji kefir djeluje protiv stresa povezan je s djelovanjem lipida iz fermentiranog mlijeka koji smanjuje i usporava utjecaj kortizola, hormon stresa. Ta antistresna komponenta iz hrane može uvelike utjecati na smanjenje osjećaja stresa u organizmu.
KOKOSOVO ULJE
Ulje s antivirusnim i antibakterijskim djelovanjem
Djevičansko kokosovo ulje konzumira se diljem svijeta iz raznih razloga povezanih sa zdravljem, a neke od njegovih dobrobiti znanstveno su procijenjene. Kokosovo ulje koje je bogato polifenolima i masnim kiselinama srednjeg lanca ima antistresne i antioksidativne učinke.
Djevičansko kokosovo ulje, koje se može proizvesti iz svježeg mesa kokosa, kokosovog mlijeka ili ostataka kokosovog mlijeka, bogato je trigliceridima srednjeg lanca i laurinskom kiselinom. Ovo ulje se naširoko konzumira kao zdrava hrana, a također se koristi u kozmetičke svrhe. Dodaci prehrani i antioksidansi smatraju se korisnima za oporavak od oksidativnog stresa izazvanog vježbanjem te se kokosovo ulje može koristiti kao antistresno i antidepresivno. Oksidacija i stvaranje slobodnih radikala često se javljaju zbog velike potrošnje kisika tijekom vježbanja. Stres i depresija glavni su uzročnici psiholoških poremećaja i utvrđeno je da mijenjaju oksidacijski status u središnjem živčanom sustavu.
Dnevni unos masnih kiselina srednjeg lanca može pomoći u sprječavanju razvoja stresom izazvane depresije.
HELJDA
Bezglutenska namirnica za smanjenje stresa
Ova žitarica bogata je dijetalnim vlaknima i sadrži osam esencijalnih aminokiselina. Dijabetičari ju redovito koriste jer osim što ne sadrži gluten bogata je fosforom, magnezijem, željezom, cinkom, bakrom i manganom te smanjuje razinu šećera u krvi.
Heljda sadrži i flavonoide koji pomažu u smanjuju visokog krvnog tlaka i kolesterola te time pomaže u održavanju zdravlja kardiovaskularnog sistema. Također redovita konzumacija heljde smanjuje rizik od raka.
Končano, heljdini flavonoidi djeluju antistresno te potiskuju sintezu hormona stresa koji dodatnim metaboličkim procesima uzrokuju pojavu stresa u organizmu.
ŠPAROGE
Idealna namirnica za kontrolu tjelesne mase i stresa
Šparoga je jedna od najstarijih samoniklih biljaka koje rastu na našim prostorima. Ima nevjerojatnu nutritivnu vrijednost jer je bogata vitaminima i mineralima poput vitamina A, B, C i E, te željezom, bakrom, vlaknima, manganom, kalijem, cinkom, magnezijem, selenom te folnom kiselinom.
Ova niskokalorična namirnica pomaže u smanjenju i održavanju tjelesne mase dok u isto vrijeme djeluje protuupalno i povoljno djeluje kod bolesti srca i krvnih žila.
Šparoga je jedna od najbogatijih izvora flavonoida rutina koji smanjuje kolesterol i krvni tlak te jača krvne žile. Ova biljka sadrži koristan enzim koji utječe na proizvodnju proteina sa antistresnim učinkom u organizmu.
Iako je stres reakcija organizma na neki događaj ili situaciju koja može nepovoljno utjecati na svakodnevno funkcioniranje, način suočavanja sa stresom je rezultat različitih osobina neke osobe i karakteristika uzroka stresa. Kako će pojedina osoba doživjeti stresnu situacije ovisi o osobinama pojedinca jer svaka stresna situacija djeluje različito na različite ljude. Također, osoba ne mora ni osjećati stres dok se organizam možda grčevito bori različitim biokemijskim procesima kao bi osobu poštedio reakcije koja bi mogla nepovoljno utjecati na psihološko i fizičko stanje.
Ipak, reakcija na stres ne mora uvijek biti negativna jer stres može povećavati sposobnost za prihvaćanje i toleranciju budućih sličnih događaja. I zato, dozvolimo ponekada i malo stresa u životu jer nam on može pomoći u stjecanju otpornosti i samopouzdanja, a hrana poput napitka kefira sa svježim borovnicama, heljdinih palačinki prženih na kokosovom ulju te prelivenim sirupom od matičnjaka nakon salate od šparoga nam može dodatno pomoći u svladavanju stresnih situacija.
Scholey A., Gibbs A., Neale C., Perry N., Ossoukhova A. Bilog V., Kras M., Scholz C., Sass M., Buchwald-Werner S., Anti-Stress Effects of Lemon Balm-Containing Foods; Nutrients 2014, 6(11), 4805-4821.
Sakakibara H., Shimoi K., Anti-stress effects of polyphenols: animal models and human trials, Food Funct., 2020,11, 5702-5717
Kabayama, S., Osada, K., Tachibana, H. et al. Enhancing effects of food components on the production of interferon β from animal cells suppressed by stress hormones. Cytotechnology 23, 119–125 (1997).
Uvnäs-Moberg K., Petersson M., Oxytocin, a mediator of anti-stress, well-being, social interaction, growth and healing, eLibrary, (2015) Vol. 51, No. 1.
Yeap, S. K., Beh, B. K., Ali, N. M., Yusof, H. M., Ho, W. Y., Koh, S. P., Alitheen, N. B., Long, K., Antistress and antioxidant effects of virgin coconut oil in vivo. Experimental and Therapeutic Medicine 9, no. 1 (2015): 39-42.
Watanabe M., Ayugase J., , Anti-stress Effects of Flavonoids from Buckwheat Sprouts in Mice Subjected to Restraint Stress, J-Stage – Food Science and Technology Research, (2008) Volumen 14 Izdanje 3 str. 253-260.
Ito T., Maeda T., Goto K., Miura J., Wakame K., Nishioka H., Sato A,. Enzyme-Treated Asparagus Extract Promotes Expression of Heat Shock Protein and Exerts Antistress Effects, Journal of food Science, (2014) Volumen 79, Izdanje 3, str. H413-H419.
Kamenjašević M. Oršolić N., Matković A., Matković B. R.: Učinkovitost polifenolne prehrane na zdravlje i funkcionalnu sposobnost sportaša i rekreativaca, Hrvat. Športskomed. Vjesn. 2017; 32:5-21.
NutriVik 