Kako prehrana može pomoći kod alergija

Može li prehrana pomoći kod peludnih alergija? Kako hranom podržati organizam tijekom sezone peludi? Proljeće i ljeto za mnoge su sinonim za sunce, duže dane, zelenilo, cvijeće i boravak na otvorenom. No za dio ljudi to je i početak vrlo neugodnog razdoblja. Čim priroda počne cvjetati, počinju kihanje, curenje ili začepljenost nosa, svrbež i suzenje očiju, grebanje u grlu, kašalj, umor i osjećaj kao da se cijeli organizam bori protiv nečega što drugi ljudi gotovo i ne primjećuju. A onda dolazi ambrozija. Za osobe osjetljive na njezinu pelud kraj ljeta i početak jeseni mogu biti jednako neugodni kao što je proljeće za one koji reagiraju na pelud breze, lijeske ili johe. U tom se razdoblju često počinjemo pitati…

Može li se nešto napraviti prehranom?

Može li hrana smanjiti intenzitet simptoma? Može li pomoći imunološkom sustavu da primjerenije odgovoriti na alergene? Može li utjecati na upalne procese? I najvažnije, može li se pravilnom prehranom alergija potpuno ukloniti?

Odgovor nije jednostavan, ali je vrlo zanimljiv.

Hrana nije lijek za peludnu alergiju. Međutim, prehrana može biti važan dio šire strategije kojom podržavamo zdravlje organizma i njegovu sposobnost regulacije upalnih procesa.

I upravo tu počinje priča koja je puno zanimljivija od traženja jedne čarobne namirnice.

Što je zapravo peludna alergija?

Peludna alergija, odnosno sezonski alergijski rinitis, nastaje kada imunološki sustav pretjerano reagira na određene proteine koji se nalaze u peludi biljaka. Pelud sama po sebi za većinu ljudi nije opasna. Problem nastaje kada je imunološki sustav alergične osobe prepozna kao prijetnju i pokrene obrambenu reakciju. U toj reakciji sudjeluju različite stanice i signalne molekule, među kojima je dobro poznat histamin. Upravo zbog takve reakcije nastaju simptomi poput kihanja, svrbeža, curenja nosa, začepljenosti nosa i suzenja očiju.

Koja će pelud izazvati probleme ovisi o području, sezoni i individualnoj osjetljivosti. U proljeće probleme često stvaraju lijeska, joha i breza, kao i pelud različitih cvjetajućih stabala. Nakon toga dolazi sezona trava, koja kod mnogih ljudi izaziva vrlo izražene simptome. Krajem ljeta i početkom jeseni posebno se ističe ambrozija, jedan od najvažnijih sezonskih alergena u našim krajevima.

Tu su i druge biljke, poput pelina, a u određenim područjima važni alergeni mogu biti i čempres i maslina. Dakle, kada kažemo „alergija na pelud“, zapravo govorimo o čitavoj skupini mogućih alergena koji se pojavljuju u različitim dijelovima godine.

Kakve veze prehrana ima s alergijom?

Ako pelud ulazi u organizam kroz nos i oči, sasvim je logično zapitati se kakve veze s tim imaju povrće, voće, maslinovo ulje, omega-3 masne kiseline ili crijevna mikrobiota. Ovdje je važno razlikovati uzrok alergije od podrške organizmu. Hrana ne može spriječiti da pelud dospije na nosnu sluznicu. Ne može promijeniti činjenicu da je osoba alergična na određeni alergen.

Međuitm, prehrana utječe na brojne procese u organizmu. Njome unosimo vlakna, vitamine, minerale, polifenole, masne kiseline i druge bioaktivne spojeve koji sudjeluju u normalnom funkcioniranju različitih sustava, uključujući imunološki sustav. Imunološki sustav ne djeluje izolirano. Na njegovo funkcioniranje utječu brojni čimbenici, među kojima su prehrana, san, tjelesna aktivnost, stres, okoliš i stanje probavnog sustava.

Zato je puno korisnije pitati: „Kako mogu prehranom podržati svoj organizam tijekom sezone alergija?“ nego: „Koja će namirnica izliječiti moju alergiju?“ Ta mala promjena pitanja zapravo mijenja cijeli pristup.

Antioksidansi i biljna hrana: zašto je važno jesti raznoliko?

Jedna od karakteristika kvalitetne prehrane jest raznolikost biljnih namirnica. Ne samo zato što tanjur izgleda ljepše, iako ni to nije zanemarivo. Različito voće, povrće, mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke i začinsko bilje sadrže različite vitamine, minerale, vlakna i brojne bioaktivne biljne spojeve.

Među njima su i polifenoli te drugi spojevi s antioksidativnim i drugim biološkim djelovanjem. Zašto je to zanimljivo kada govorimo o alergijama? Alergijska reakcija uključuje složene upalne procese. Oksidativni stres i upalni procesi međusobno su povezani, pa prehrana bogata raznolikim biljnim namirnicama može biti dio cjelokupnog načina prehrane koji podržava normalnu regulaciju tih procesa.

To ne znači da će zdjelica borovnica zaustaviti kihanje. Ali znači da je dugoročno puno smislenije redovito jesti raznoliko povrće i voće nego tražiti jednu kapsulu koja će riješiti sve probleme. Na tanjuru zato pokušajte imati različite boje: crvenu, narančastu, žutu, zelenu, ljubičastu… Svaka boja donosi drugačiju kombinaciju biljnih spojeva.

Jedan od najjednostavnijih savjeta tijekom cijele godine, a posebno u sezoni alergija glasi: Neka vaš tanjur bude šaren.

A što je s vitaminom C?

Vitamin C često se spominje kada govorimo o alergijama. On je važan za normalnu funkciju imunološkog sustava i djeluje kao antioksidans. Nalazimo ga u paprici, kiviju, agrumima, jagodama, brokuli, kupusu i brojnim drugim namirnicama. Međutim, i ovdje vrijedi isto pravilo. Više nije uvijek bolje. Ako osoba nema nedostatak vitamina C, velike količine dodataka prehrani neće automatski značiti i manje simptoma alergije. Puno je korisnije osigurati redovit unos vitamina C kroz raznoliku prehranu.

Omega-3 masne kiseline: masnoće kojih se ne trebamo bojati

Kada govorimo o upalnim procesima, dolazimo do još jedne važne skupine nutrijenata: omega-3 masnih kiselina. EPA i DHA, koje prvenstveno nalazimo u masnoj ribi, sudjeluju u stvaranju signalnih molekula koje imaju važnu ulogu u regulaciji upalnih procesa. Dobri prehrambeni izvori su: sardine, skuša, inćuni, losos i druga masna riba. Biljni izvori, poput mljevenih lanenih i chia sjemenki te oraha, sadrže ALA, biljnu omega-3 masnu kiselinu. Organizam je može pretvarati u EPA i DHA, ali je ta pretvorba ograničena. Ako jedete ribu, korisno je redovito uključivati masnu ribu u prehranu. I ovdje je važna jedna stvar.

Omega-3 masne kiseline nisu lijek protiv alergije. One su dio kvalitetne prehrane koja može pridonijeti općem zdravlju i normalnoj regulaciji upalnih procesa. Ako umjesto pitanja „Koji dodatak trebam kupiti?“ prvo postavimo pitanje „Kako izgleda moja svakodnevna prehrana?“, često ćemo doći do puno korisnijeg odgovora.

Crijeva i imunološki sustav: veza koju vrijedi razumjeti

Ovo je jedan od najzanimljivijih dijelova cijele priče. Crijeva nisu samo mjesto kroz koje hrana prolazi. Probavni sustav i imunološki sustav vrlo su usko povezani, a crijevna mikrobiota sudjeluje u složenoj komunikaciji između mikroorganizama, crijevne barijere i imunosnog sustava. Zbog toga se posljednjih godina intenzivno istražuje povezanost crijevne mikrobiote i alergijskih bolesti.

To ne znači da je svaka alergija posljedica loše crijevne mikrobiote. Također ne znači da će jedan probiotik riješiti alergijski rinitis. Ali znači da ima smisla brinuti o prehrani koja podržava raznoliku crijevnu mikrobiotu.

A gdje ćemo pronaći vlakna? U povrću, voću, mahunarkama, zobi, ječmu, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i sjemenkama. Drugim riječima, ono što je dobro za kvalitetnu svakodnevnu prehranu često je istodobno hrana i za naše crijevne mikroorganizme.

A probiotici?

Probiotici su vrlo zanimljivo područje istraživanja. Neka istraživanja pokazuju da određeni probiotički sojevi mogu imati pozitivan učinak na pojedine simptome alergijskog rinitisa i kvalitetu života. Ali rezultati nisu jednaki za sve probiotičke pripravke. I to je važno. Ne postoji jedan univerzalni probiotik protiv alergije. Različiti sojevi imaju različita svojstva i nije dovoljno samo pročitati riječ probiotik na pakiranju.

Zato bih prije kupnje nekoliko različitih dodataka prehrani prvo pogledala osnovu: kako osoba jede, koliko vlakana unosi, koliko je prehrana raznolika i postoje li probavne tegobe koje zahtijevaju individualni pristup.

Mediteranska prehrana kao dobar okvir

Kada sve ovo spojimo, dolazimo do obrasca prehrane koji nam je već dobro poznat. Mediteranska prehrana. Puno povrća i voća, mahunarke, cjelovite žitarice, orašasti plodovi, sjemenke, maslinovo ulje, riba i raznolika biljna hrana. Takav način prehrane prirodno osigurava mnogo vlakana, polifenola, vitamina, minerala i kvalitetnih masnoća.

Istraživanja proučavaju povezanost mediteranskog obrasca prehrane i alergijskog rinitisa, a rezultati su zanimljivi. No ponovno moramo biti precizni. To ne znači da mediteranska prehrana liječi peludnu alergiju. Povezanost nije isto što i dokaz da će određena prehrana izliječiti bolest. Ali ako biramo obrazac prehrane koji dugoročno podržava zdravlje, mediteranski način prehrane vrlo je razuman izbor.

A što je s kvercetinom?

Kvercetin je još jedan spoj koji se često spominje u pričama o prirodnoj pomoći kod alergija. Nalazimo ga u različitim biljnim namirnicama, primjerice u luku, jabukama, bobičastom voću i drugim biljkama. U laboratorijskim i eksperimentalnim istraživanjima pokazuje zanimljive biološke učinke povezane, među ostalim, s upalnim procesima i oslobađanjem histamina. I tu internet voli napraviti veliki skok. Od rečenice „kvercetin ima zanimljiva biološka svojstva“ do tvrdnje „kvercetin je prirodni antihistaminik koji će riješiti alergiju“. To jednostavno nije isto.

Rezultati laboratorijskih istraživanja često su zbunjujući i ne mogu se automatski tumačiti kao definitivan dokaz da određeni dodatak prehrani može izliječiti alergiju kod čovjeka. Važno je razumjeti da svaka osoba reagira različito, a što može pomoći jednoj osobi, ne mora nužno pomoći drugoj.

Zato kvercetin možemo promatrati kao jedan od zanimljivih biljnih spojeva, ali ne kao čarobno rješenje.

Vitamin D: važan za imunološki sustav, ali nije čarobni ključ

Vitamin D ima važnu ulogu u normalnom funkcioniranju imunosnog sustava. Zbog toga se istražuje i njegova povezanost s alergijskim bolestima. Međutim, rezultati istraživanja suplementacije vitaminom D kod alergijskog rinitisa nisu dovoljno ujednačeni da bismo ga mogli svima preporučiti kao terapiju za peludnu alergiju.

Drugim riječima: ako imate nedostatak vitamina D, važno ga je korigirati. Ali to nije isto što i reći da će uzimanje velikih doza vitamina D izliječiti alergiju. I upravo tu dolazimo do jednog vrlo važnog pravila odgovornog pristupa prehrani: prvo utvrditi što organizmu stvarno nedostaje, a zatim ciljano intervenirati. Ne treba nam cijela polica dodataka prehrani samo zato što je počela sezona ambrozije.

Može li prehrana spriječiti nastanak alergije?

Ovdje moramo biti potpuno iskreni. Ne postoji prehrambena strategija za koju možemo reći: „Ako ovo jedete, nećete dobiti alergiju na brezu.“ Isto vrijedi za trave, ambroziju, pelin ili druge peludi. Alergije su složene i na njih utječu genetika, okolišni čimbenici, izloženost alergenu i individualni imunološki odgovor. Prehrana može biti dio strategije kojom podržavamo zdravlje organizma. Ali ne možemo je predstavljati kao način prevencije svih peludnih alergija.

Može li alergija potpuno nestati?

Ponekad se intenzitet alergijskih simptoma tijekom života može mijenjati. Neke alergije mogu oslabjeti, neke se mogu pojaviti kasnije, a neke mogu biti dugotrajne. Ali ne postoji ozbiljna nutricionistička preporuka koja može obećati: „Promijenite prehranu i alergija će nestati.“ To bi bilo lijepo. Ali medicina i nutricionizam nisu čarobnjaštvo. Naš je posao pomoći organizmu najboljim mogućim alatima koje imamo. A prehrana je jedan od tih alata.

Naš je posao pomoći organizmu, a time i sebi, s najjačim alatom koji imamo, a prehrana je definitivno jedan od tih moćnih alata. Bez odgovarajuće hrane, ne možete očekivati ni približno optimalne rezultate!

Što jesti tijekom sezone ambrozije?

Ako ovo želimo pretvoriti u svakodnevnu praksu, ne trebamo komplicirati. Zamislite jedan sasvim običan dan. Za doručak možete pojesti zobenu kašu s bobičastim voćem, mljevenim lanom, orasima i jogurtom ili kefirom, ako ih dobro podnosite. Za ručak napravite veliku salatu od različitog povrća, dodajte mahunarke ili ribu, ekstra djevičansko maslinovo ulje i cjelovitu žitaricu. Za međuobrok može poslužiti voće i šaka orašastih plodova, ako ih dobro podnosite. Za večeru možete odabrati sardine, skušu ili drugu ribu uz pečeno ili kuhano povrće i krumpir, rižu ili drugu cjelovitu namirnicu. Ne treba nam savršen jelovnik. Treba nam obrazac prehrane koji možemo dugoročno ponavljati.

Ako većinu vremena jedemo raznoliku, minimalno prerađenu hranu bogatu biljnim namirnicama, vlaknima i kvalitetnim masnoćama, napravili smo puno više nego traženjem jedne supernamirnice.

A sada dolazimo do jedne vrlo zanimljive pojave: breza i jabuka. Ako ste alergični na brezu, možda ste primijetili nešto neobično. U sezoni peludi pojedete sirovu jabuku i odjednom osjetite svrbež ili peckanje u ustima.

I pitate se: „Kako mi odjednom smeta jabuka?“ Moguće je da se radi o peludno-prehrambenom sindromu, odnosno križnoj reakciji. Određeni proteini u peludi dovoljno su slični proteinima u nekim namirnicama da ih imunološki sustav može prepoznati na sličan način. Kod osoba alergičnih na brezu reakcije se mogu javiti nakon konzumacije nekih sirovih namirnica, primjerice: jabuke, kruške, trešnje, breskve, mrkve, celera, kivija, lješnjaka ili badema.

Ipak, važno je napomenuti kako neće svaka osoba alergična na brezu reagirati na ove namirnice. I ne treba ih preventivno izbacivati iz prehrane. Kod nekih osoba reakcija se javlja prvenstveno nakon konzumacije sirove namirnice, dok termička obrada može promijeniti strukturu pojedinih proteina i smanjiti mogućnost reakcije. Zato osoba koja ima reakciju na sirovu jabuku ponekad može dobro podnijeti kuhanu ili pečenu jabuku.

A što je s ambrozijom?

Ambrozija je posebno važna u našim krajevima jer njezina pelud može izazvati vrlo neugodne sezonske simptome. Kod nekih osoba alergičnih na ambroziju mogu se pojaviti i križne reakcije na određene namirnice, među kojima se navode banana, dinja, krastavac, tikvica i sjemenke suncokreta. Ali ponovno vrijedi isto pravilo, nije svaka osoba alergična na ambroziju automatski alergična i na te namirnice.

Ako ih dobro podnosite, nema razloga izbacivati ih samo zato što ste pročitali popis na internetu. To bi nas vrlo brzo dovelo do nepotrebno restriktivne prehrane. A nepotrebno izbacivanje velikog broja namirnica može otežati postizanje raznolike i nutritivno kvalitetne prehrane.

A što je s travama?

Kod alergije na trave također se mogu pojaviti križne reakcije s određenim namirnicama. U literaturi se među njima navode, primjerice, rajčica, breskva, dinja, naranča i celer. Opet, ključna riječ je „mogu“, to ne znači automatski da i „budu“. Ne znači da će svaka osoba alergična na trave imati reakciju. I ne znači da se te namirnice trebaju izbaciti.

Ako se nakon određene sirove namirnice redovito javlja svrbež ili peckanje u ustima tijekom sezone peludi, to je informacija koju vrijedi zabilježiti i o njoj razgovarati s liječnikom, osobito alergologom.

Kada prehrana nije dovoljna?

Postoji jedna stvar koju nikako ne bih željela da zaključite nakon čitanja ovog teksta. Ako imate jake simptome, nemojte prestati koristiti propisanu terapiju i pokušati je zamijeniti kurkumom, kvercetinom, vitaminom C ili nekom drugom namirnicom. Prehrana može biti podrška. Ona nije zamjena za liječenje alergijske bolesti. Kod izraženih simptoma potrebno je razgovarati s liječnikom ili alergologom o odgovarajućem liječenju.

Posebno je važno potražiti liječničku pomoć ako se nakon određene hrane ili izlaganja alergenu pojave ozbiljni simptomi poput otežanog disanja, izraženog oticanja jezika ili grla, vrtoglavice ili drugih znakova ozbiljne alergijske reakcije. Tu nema eksperimentiranja s jelovnikom.

Što bih napravila kao prvi korak?

Ne bih odmah kupila pet dodataka prehrani. Ne bih izbacila gluten, mlijeko, šećer, voće i još pola kuhinje. I definitivno ne bih pokušavala detoksicirati organizam od peludi. Počela bih puno jednostavnije. Pogledala bih kako izgleda svakodnevna prehrana.

• Ima li dovoljno povrća?
• Koliko različitih biljnih namirnica jedem tijekom tjedna?
• Unosim li dovoljno vlakana?
• Koliko često jedem ribu?
• Koristim li ekstra djevičansko maslinovo ulje?
• Jedem li orašaste plodove i sjemenke, ako ih dobro podnosim?
• Koliko je moja prehrana raznolika?
• Koliko u njoj ima ultra-prerađene hrane?
• Kako funkcionira moja probava?
• Kakav mi je san?
• Koliko se krećem?
• Koliko sam izložena stresu?

Jer imunološki sustav nije izolirani organ koji možemo pojačati jednom namirnicom. On je dio cijelog organizma.

Najvažnija poruka

Ako bih cijelu ovu priču trebala sažeti u jednu rečenicu, rekla bih:

Nemojte se fokusirati na hranu koja će eliminirati alergije. Umjesto toga, usmjerite se na izgradnju prehrane koja hrani vaš organizam i pomaže mu da se nosi s tim izazovima.

To je puno realniji i dugoročno korisniji cilj. Tijekom sezone peludi povećajte raznolikost povrća i voća koje dobro podnosite. Uključite dovoljno vlakana. Jedite kvalitetne izvore omega-3 masnih kiselina. Koristite ekstra djevičansko maslinovo ulje. Uključite orašaste plodove i sjemenke prema vlastitoj toleranciji. Razmišljajte o zdravlju crijevne mikrobiote. Nemojte automatski kupovati dodatke prehrani samo zato što na pakiranju piše da su za imunitet.

I ono možda najvažnije: slušajte svoj organizam, ali ga se nemojte nepotrebno bojati.

Ako vam određena namirnica izaziva simptome, to je razlog za istraživanje, a ne nužno za doživotnu zabranu. Ako imate peludnu alergiju, pokušajte tijekom sezone pratiti kada se simptomi pojavljuju, kojoj ste peludi izloženi, što ste jeli i jeste li primijetili reakcije na određene sirove namirnice. Takav dnevnik može biti puno korisniji od nasumičnog izbacivanja hrane. A kada se prehrana, kretanje, san, upravljanje stresom i odgovarajuća medicinska skrb slože na svoje mjesto, dobivamo ono što bi zapravo i trebao biti cilj cjelovitog pristupa zdravlju: ne savršenstvo, nego bolju sposobnost organizma da se nosi sa svakodnevnim izazovima.

Pelud će i dalje biti u zraku. Ambrozija će i dalje pokušavati pokvariti kraj ljeta. Breza će i dalje cvjetati. Ali možemo napraviti mnogo toga kako bismo svom organizmu pružili što bolje uvjete da se s tim izazovima nosi. I tu prehrana definitivno ima svoje mjesto.