Moždani udar se pojavljuje uslijed nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Zbog poremećene cirkulacije u mozgu, moždani udar se događa neočekivano i naglo te dovodi do oštećenja ili potpunog odumiranja živčanih stanica u zahvaćenim dijelovima mozga. Time dolazi do većih ili manjih poremećaja u funkcijama kojima oštećeni dijelovi mozga upravljaju.
Posljedice moždanog udara
Glavne i najvažnije posljedice uslijed moždanog udara su invaliditet ili smrtnost. Budući da su posljedice moždanog udara obično razorne i nepovratne, primarna prevencija je od velike važnosti. Moždani udar je glavni uzrok dugotrajne invalidnosti i čini najveći broj hospitalizacija zbog neuroloških bolesti. Osobe koje su imale moždani udar izložene su značajnom riziku od ponovnih cerebrovaskularnih događaja, kao i drugih kardiovaskularnih stanja, ali se taj rizik može smanjiti preventivnim mjerama, uključujući čimbenike načina života. Osim smanjenja rizika od naknadnih događaja, preventivni čimbenici načina života mogu poboljšati kvalitetu života vezan za zdravlje osoba s moždanim udarom.
Utjecaj načina života na moždani udar
Hipertenzija je snažan čimbenik rizika za moždani udar. Nepravilna prehrana, konzumacija alkohola, pušenje, neodgovarajuća tjelesna aktivnost i pretilost mogu promijeniti krvni tlak, a time i rizik od moždanog udara.
Definicija niskorizičnog načina života obuhvaća 5 čimbenika načina života:
– prehranu
– konzumaciju alkohola,
– pušenje cigareta,
– tjelesnu aktivnost i
– indeks tjelesne mase (BMI).
Umjerena konzumacija alkohola definirana je kao unos između 5 i 15 g na dan, što odgovara otprilike 3 do 9 standardnih pića (12 g alkohola u piću) tjedno. Za pušenje je nizak rizik definiran kao da osoba nikada nije pušila. Smatra se da niskorizična fizička aktivnosti uključuje i nisku do umjerenu aktivnosti (hodanje/biciklizam 40 min /dan) i snažniju aktivnosti (tjelovježba 1 sat/tjedno), Zdrava tjelesna težina definirana prema indeksu tjelesne mase (BMI) je ispod 25.
Dijetetski pristup za zaustavljanje hipertenzije (DASH dijeta)
Dijetetski pristup za zaustavljanje hipertenzije (DASH) dijeta, koja obiluje voćem i povrćem, umjerenim količinama mliječnih proizvoda s malo masti i malo životinjskih proteina, ali sa značajnom količinom biljnih proteina iz mahunarki i orašastih plodova, značajno smanjuje i sistolički i dijastolički krvni tlak kod hipertenzivnih i normotenzivnih osoba. Zapravo, ovaj obrazac prehrane pokazao je veće poboljšanje krvnog tlaka nego onaj koji sadrži samo voće i povrće. Ujedno, ispitivanje utjecaja soli u DASH dijeti pokazalo je da dodatno ograničenje natrija rezultira još većim smanjenjem krvnog tlaka. Također se pokazalo da DASH dijeta smanjuje razinu kolesterola lipoproteina niske gustoće (LDL). Budući da su hipertenzija i razine lipida jaki čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti, DASH dijeta može smanjiti rizik od koronarne bolesti srca i moždanog udara.
DASH plan prehrane, s visokim unosom voća, povrća i cjelovitih žitarica, umjerenim unosom mahunarki, orašastih plodova i nemasnih mliječnih proizvoda, te niskim unosom crvenog i prerađenog mesa i natrija, značajno je povezana s nižim rizikom od koronarnih bolesti srca i moždanog udara u žena.
Promjene u prehrani koje štite od koronarnih bolesti srca mogu zaštititi i od moždanog udara. Čini se da je unos zasićenih masti, koje se smatraju glavnim uzročnikom koronarnih bolesti srca usko povezan s moždanim udarom. Glavni negativac za moždani udar mogao bi biti visok unos linoleinske kiseline, glavne višestruko nezasićene masne kiseline koja se propisuje u svijetu, većini pacijenata s koronarnim bolestima srca. Studije promatranja i intervencija sugeriraju da je masna kiselina s najučinkovitijim zaštitnim učinkom na moždani udar alfa-linolenska kiselina (ALA) Također, voće, povrće i folna kiselina mogu imati važan zaštitni učinak na moždani udar. Konačno, pri vrlo umjerenom unosu, alkohol može biti povezan sa sličnim smanjenjem rizika od moždanog udara kao kod koronarne bolesti. Ipak, visok unos alkohola zbog opijenosti povezan je s do 10 puta povećanjem rizika od moždanog udara.
Mediteranska prehrana
Tradicionalnu mediteransku prehranu karakterizira visok unos mononezasićenih masti, biljnih proteina, cjelovitih žitarica i ribe; umjereni unos alkohola; i niska konzumacija crvenog mesa, rafiniranih žitarica i slatkiša. Interventno ispitivanje je nedavno pokazalo da je Mediteranska prehrana učinkovitija u promicanju mršavljenja i snižavanju omjera ukupnog kolesterola i kolesterola lipoproteina visoke gustoće (HDL) kod pretilih osoba od prehrane s niskim udjelom masti. Mediteranska prehrana je dijeta s visokim udjelom masti/niskim glikemijskim indeksom s 40% kalorija iz masti, međutim, masti su uglavnom korisna ulja kao što je maslinovo i repice.
Mediteranska prehrana povezana je s blagotvornim učincima na upalne procese, lipide i krvni tlak. U analizama tijekom znanstvenih istraživanja, pridržavanje mediteranske prehrane bilo je povezano s nižim razinama navedenih pokazatelja, odnosno upalnih procesa, lipida i krvnog tlaka. Dvogodišnje ispitivanje s mediteranskim stilom prehrane je bila učinkovita u smanjenju ovih pokazatelja kod osoba s metaboličkim sindromom. Viši rezultat mediteranske prehrane bio je povezan s povoljnijim razinama lipida povezanog s rizikom od koronarnih bolesti. U populaciji bez hipertenzije, viši rezultat mediteranske prehrane bio je povezan s nižim sistoličkim i dijastoličkim krvnim tlakom. U tromjesečnom ispitivanju, tradicionalna mediteranska prehrana bila je učinkovitija u smanjenju razine oksidiranih lipoproteina niske gustoće (LDL) i krvnog tlaka od prehrane s malo masti. U dvogodišnjem ispitivanju, mediteranska prehrana je rezultirala značajnim gubitkom težine i povoljnijim omjerom ukupnih i lipoproteina visoke gustoće kolesterola (HDL) i bio je učinkovitiji od prehrane s niskim udjelom masti.
Tijekom studija koje su provedene do početka ovog stoljeća uočeno je da mediteranski način prehrane dijeli komponente s nekoliko drugih obrazaca pravilne prehrane za koje se ranije pokazalo da smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Pokazalo se da alternativni indeks zdrave prehrane, s naglaskom na biljnu hranu i nezasićena ulja, smanjuje smrtnost od koronarnih oboljenja i moždanog udara i kod muškaraca i kod žena. Osim toga, dijetetski pristup zaustavljanja hipertenzije, koji također naglašava visok unos biljne hrane, nizak unos životinjske bjelančevine i nizak unos slatkiša, bili su povezani s manjim rizikom od koronarnih oboljenja i moždanog udara.
U Studiji zdravlja medicinskih sestara u kojem je sudjelovalo 74 886 žena u dobi od 38 do 63 godine, bez povijesti kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, praćena je povezanost pridržavanja mediteranske prehrane i rizika od moždanog udara, depresije, kognitivnih oštećenja i Parkinsonove bolesti.
Rezultati studije su pokazali da je visoko pridržavanje mediteranske prehrane dosljedno povezano sa smanjenim rizikom od moždanog udara i depresije. Umjereno pridržavanje je na sličan način povezano sa smanjenim rizikom od depresije i kognitivnih oštećenja, dok je zaštitni trend u vezi s moždanim udarom bio samo marginalan. Analize podskupina istaknule su zaštitna djelovanja učestalog pridržavanja mediteranske prehrane u smislu smanjenog rizika od ishemijskog moždanog udara, blagog kognitivnog oštećenja, demencije, a posebno Alzheimerove bolesti. Analiza studije pokazala je da su se zaštitni učinci mediteranske prehrane u prevenciji moždanog udara činili značajnijim među muškarcima. Što se tiče depresije, činilo se da su zaštitni učinci neovisni o dobi, dok se činilo da povoljni učinci umjerenog pridržavanja nestaju sa starijom dobi.
Što izbjegavati u prehrani
Posljednjih se godina mnogo govorilo o tome kako prehrambeni negativac nisu kolesterol i žumanjak već šećer, a neki su pogrešno okrivili mediteransku prehranu za prehranu s niskim udjelom masti koja je rezultirala značajnim povećanjem unosa ugljikohidrata, uz povećanje dijabetesa i pretilost. Međutim, prehrana s niskim udjelom masti nije rezultat otkrića mediteranske prehrane. Sa svojim visokim udjelom masti (40% kalorija iz masti, uglavnom maslinovog ulja) i naglaskom na cjelovitim žitaricama, mediteranska prehrana je zapravo dijeta s niskim glikemijskim indeksom.
Osobe s rizikom od moždanog udara trebaju izbjegavati žumanjak, ograničiti unos crvenog mesa i konzumirati prehranu sličnu mediteranskoj prehrani. Osim visokog sadržaja kolesterola, meso (osobito crveno meso) sadrži karnitin, dok žumanjci sadrže fosfatidilkolin. Ključno pitanje za prevenciju moždanog udara je smanjenje unosa natrija. Bolesnici s rizikom bi trebali imati visok unos korisnih ulja kao što su maslinovo i repičino, cjelovite žitarice, povrće, voće i mahunarke. Bjelanjak je dobar izvor proteina, pa su omleti i sendviči sa salatom od jaja napravljeni od bjelanjaka ili sa zamjenama na bazi bjelanjaka dobra zamjena za obrok od mesa.
Prehrambene preporuke za sprječavanje moždanog udara
Preporuke u prehrani za pacijente s rizikom od moždanog udara
- koristiti jaja bez žumanjaka
- rijetko koristiti crveno meso, jesti uglavnom ribu i piletinu i to porcije veličine dlana ili manje, svaki drugi dan.
- od masti i ulja koristiti visok udio maslinovog ulja i ulja repice.
- u jelima koristiti samo cjelovite žitarice.
- visok unos povrća, voća i mahunarki.
- izbjegavati duboko prženu hranu i hidrogenirana ulja (transmasti).
- izbjegavati šećer i rafinirane žitarice, a krumpir ograničite.
Način života i promjene u prehrani izuzetno su važni, iako ih je teško provesti, predstavljaju važnu priliku za prevenciju moždanog udara i imaju potencijal preokrenuti trend povećanog kardiovaskularnog rizika. Mediteranska prehrana je postavljena kao zaštitni čimbenik protiv različitih bolesti uključujući moždani udar.
Pružatelji zdravstvenih usluga važan su izvor preventivnih zdravstvenih informacija za pacijente, a poticanje pružatelja usluga učinkovit je put za promicanje promjena zdravog načina života. Nekoliko studija je ispitalo učinke preventivnog savjetovanja i radnji poduzetih za smanjenje rizika od moždanog udara i ponavljajućih događaja među preživjelima moždanog udara u općem populacije, a nedostatne su informacije o tome je li vođenje zdravog načina života povezana s poboljšanim stanjem oporavka kod osoba s moždanim udarom.
Prehranom do zdravlja
Zaključak je da je redovito pridržavanje mediteranske prehrane, što se odražava u većoj ocjeni alternativne mediteranske prehrane, povezano s manjim rizikom od incidenata koronarnih bolesti srca i moždanog udara u žena. Ne postoji način kojim se može predvidjeti moždani udar kao što ne postoji ni potvrda da će se svaka osoba nakon moždanog udara oporaviti. Svaka osoba je posebna i jedinstvena i na taj način se onda i utjecaj načina života, prehrane povezuje sa preživljavanjem ovog iznenadnog neurološkog poremećaja, a time i oporavak.
Prehrana je važan čimbenik u svakom dijelu života i za svaku osobu je individualni pristup drugačiji. Važno je ne odustati i ukoliko se ipak dogodi moždani udar imati podršku obitelji i izboriti se za vlastiti život. Snaga uma je moćni saveznik.
Diet and stroke; Renaud SC1; The Journal of Nutrition, Health & Aging, 01 Jan 2001, 5(3):167-172
Mediterranean Diet and Incidence of and Mortality From Coronary Heart Disease and Stroke in Women; Teresa T. Fung, Kathryn M. Rexrode, Christos S. Mantzoros, JoAnn E. Manson, Walter C. Willett, Frank B. Hu; Circulation. 2009; 119:1093–1100.
Adherence to a DASH-Style Diet and Risk of Coronary Heart Disease and Stroke in Women; Teresa T. Fung, ScD; Stephanie E. Chiuve, ScD; Marjorie L. McCullough, ScD; Kathryn M. Rexrode, MD; Giancarlo Logroscino, MD, PhD; Frank B. Hu, MD, PhD; Arch Intern Med. 2008;168(7):713–720. doi:10.1001/archinte.168.7.713.
Mediterranean diet, stroke, cognitive impairment, and depression: A meta-analysis; Theodora Psaltopoulou PhD,Theodoros N. Sergentanis MD,Demosthenes B. Panagiotakos PhD,Ioannis N. Sergentanis MD,Rena Kosti PhD,Nikolaos Scarmeas MD, MSc, PhD; Wiley
Healthy diet and lifestyle and risk of stroke in a prospective cohort of women; Susanna C. Larsson, Agneta Åkesson, Alicja Wolk; Neurology; November 04, 2014; 83 (19)
Spence JD. Diet for stroke prevention. Stroke and Vascular Neurology 2018.
Mediterranean Diet and Stroke: Objectives and Design of the SUN Project; M.A. Martínez-González,A. Sánchez-Villegas,J. De Irala,A. Marti &J.A. Martínez; Nutritional Neuroscience: An International Journal on Nutrition, Diet and Nervous System; Volumen 5, 2002 (1); str. 65-73. Physician Advice, Patient Actions, and Health-Related Quality of Life in Secondary Prevention of Stroke Through Diet and Exercise; Kurt J. Greenlund, Wayne H. Giles, Nora L. Keenan, Janet B. Croft and George A. Mensah; Stroke. 2002 | Volumen 33 (2): 565–571.
NutriVik 